Sam naziv Sovićki Tulipan označava navijače i pratitelje sovićkih ekipa prilikom sportskih natjecanja i drugih aktivnosti.
Trenutačno ih ima oko 2.000, najviše ih je u BiH (Sovići, Grude, Mostar, Sarajevo) zatim u Hrvatskoj ( Split, Zagreb, Osijek) te u Europi (Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska itd.), i nešto manje u Sjevernoj i Južnoj Americi.
Uglavnom su veseli, osjećajni, skloni zaljubljivanju i izrazito su jake volje za navijanjem.
——————————————————————————-
Tijela ovih Tulipana su visine od 40 – 210 cm, a na vrhu im se nalazi glava, najčešće duguljastog oblika, s brkovima, bradom ili bez njih.
Lica su obojana različitim nijansama narančaste boje, odjeća je, ukoliko je nose, široka i napravljena od raznih materijala: pamuka, svile, gume, najlona i također je narančaste boje.
U cilju nastavka održavanja vrste, razmnožavaju se generativno (sjemenom). Razmak između pojedinih razmnožavanja kod Sovićkih tulipana je dosta varijabilan.
Vrlo su cijenjeni kao gostujući navijači zbog čega se masovno i odazivaju na gostujuće utakmice. U cilju što boljeg navijanja, u gostionicama i kafićima se obavlja izazivanje tj. „forsiranje tulipana“ za prijevremeno pjevanje.
Dugotrajnim promatranjem je utvrđeno da Tulipani dobro navijaju na svim vrstama tribina na kojima nisu dostupni staklo, plastične boce i razni tvrdi predmeti. Istraživanja provedena na reprezentativnom uzorku su pokazala kako Tulipani uopće ne vole veliku vrućinu, pa su stoga najaktivniji od sumraka do zore!
——————————————————————————-
Smatra se da su doneseni u Soviće iz raznih krajeva Hercegovine u periodu od 17 – 19 stoljeća, iako za to još nema čvrstih dokaza.
Danas postoji velik broj varijeteta, s tim da zadnja ispitivanja govore da je svaki navijač zasebna vrsta sovićkog Tulipana.
Vrlo je važno da među sovićkim Tulipanima nema GMO tulipana, što je potvrda visoke kvalitete i originalnog porijekla.
Tulipani su veoma tolerantni prema suprotnom spolu, te pokazuju otvorenu želju za kontaktom sa tulipankama ma odakle one dolazile i ma koje one boje bile.
Velika varijabilnost u biološkim karakteristikama dala je uobičajenu klasifikaciju u više skupina, a sukladno predjelu u kojem se nalazi najveći broj primjeraka:
1. Bobanjski tulipani – Navijaju već krajem ožujka i početkom travnja, teški su od 4,5 kg do 145 kg, jednostavnih frizura, često navijaju na jednom mjestu i do 5 dana.
2. Vlašićki tulipani – Navijaju od travnja. Najteži su od svih, i pogotovo dobro navijaju na mjestima s puno vlage.
3. Prlićki tulipani – Najpoznatiji primjerci se nalaze ispod Svetigore. Karakterizira ih spremnost za navijanje u bilo koje doba dana ili noći.
4. Pejićki tulipani – Na natkrivenim tribinama navijaju već od siječnja, potrebno ih je stalno nalijevati kako bi se zadržali u što dužoj biološkoj aktivnosti.
5. Šimićki tulipani – doneseni iz Alagovca, teško ih je ukratko opisati, postoji velik broj osebujnih primjeraka koji se ne mogu lako okarakterizirati. Ponekad ih je teško prepoznati u prirodi.
6. Tulipani iz Mikulića – Ova skupina je poznata po brojnim hibridnim sortama.
7. Tulipani Čuljci – Kod ovih vrsta nije poznato razdoblje mirovanja, navijaju u bilo koje doba godine, a zbog svojih karakteristika se ne dovode dva puta u isto mjesto.
8. Tulipani Bošnjaci – spadaju u najljepši i najomiljeniji dio navijača, veoma su dekorativni.
9. Tulipani Grubišići – Uz povoljne uvjete navijaju sve do jeseni, vole navijati na otvorenom.
10. još su poznate kvalitetne vrste i iz Spajića, Stipića, Benovića, Marića, Crnogoraca, Bazina…
Zanimljivo da sovićki Tulipani imaju sljedbenike i u drugim zemljama, a najveća poznata strana kolonija tulipana uspjeva na širem području Nizozemske.
Ova web stranica je već treću godinu zaredom jedina koja u kontinuitetu objavljuje novosti o radu mjesne zajednice, kao i vijesti i zanimljivosti s prostora Sovića. Zahvaljujući kvaliteti objavljenih sadržaja zadobili smo stalne posjetitelje ne samo iz lokalnog područja i prostora današnje Hrvatske, nego i iz drugih, često vrlo udaljenih zemalja u kojima žive iseljeni Sovićani i njihovi potomci. Članci objavljeni na ovoj stranici su do sada u više navrata preneseni u različitim tiskovinama (Večernji list, Dnevni list, Slobodna Dalmacija). Međutim, zahvaljujući postojanju interneta kao komunikacijskog medija, a nadasve entuzijazmu pojedinaca, web tranica MZ Sovići Donji sve više djeluje kao snažna spona između dijaspore i rodnog kraja. 
