Naselje Sovići smješteno je uz sjeveroistočni rub hercegovačkoga dijela Imotskoga polja.
Skupa sa naseljem Gorica, Sovići pripadaju istoj župi. Danas je naselje Sovići po površini (2834,7 Ha) znatno veće od naselja Gorica (1220,8 Ha). Međutim u prošlosti je bilo drugačije. Granice ovih naselja su se u prošlosti pomicale, tako da je danas u sastavu naselja Sovići i naselje Lukovac (Lukavac), koje je u prošlosti smatrano posebnim naseljem.
Sovići kao naziv naselja izvedeno je od naziva za pticu „sova”. Osim naših Sovića, ovaj oblik kao naziv naselja na području Bosne i Hercegovine nosi jedno naselje u bivšem kotaru Prozor (Rama), zatim naselje u bivšem kotaru Bugojno, te dio naselja Cim u bivšem kotaru Mostar. Na području Republike Hrvatske se također susrećemo sa imenima naselja, koja su motivirana nazivom za pticu „sova”. Danas jedan dio Opatije nosi naziv Sovići, u općini Buzet postoje naselja Sovinjak, Sovinjska brda, Sovinjsko polje. Također valja spomenuti i naselje Sovjak u općini Virovitica.
Najstariji danas poznati dokument u kojemu se spominje ime naselja Sovići, jest turski popisni defter iz 1475.-1477. godine, načinjen u vremenu kada su turski zavojevači okupirali ovaj kraj. U ovom popisu se za Soviće spominje ponešto iskrivljeni naziv „Aksovići”. Ovdje se vjerojatno radi o grešci pisara koji nije razumio naš jezik, a ne o nekom nama danas nepoznatom nazivu za Soviće. Dokaz za ovakvu tvrdnju leži u činjenici da se u pomenutom defteru ustvrđuje kako naselje „Aksovići” pripada tvrđavi Imotski te da je okruženo naseljima Lukavac (Lukovac) i Gorica.
Popisni defter nastao između 1475. i 1477. godine, načinio je pisar turčin, imena Mevlana Mujudin, za kojega moramo predpostaviti da je imao velikih poteškoća oko uklapanja naših imena u turski fonetski sustav. Interesantan je podatak da je u ovom defteru (1475. – 1477.) popisana i Imotska krajina, a u znanosti je danas prihvaćena tvrdnja da je Imotska krajina pala pod tursku vlast 1493. godine, što otvara određenu mogućnost za preispitivanje zaključaka po ovom pitanju.
Ovdje ćemo donijeti ispise iz deftera u kojem nam je sačuvan do danas najstariji poznati spomen imena za naselja naše župe Sovići-Gorica (Aksovići, Lukavac i Gorica).
Evo tih ispisa:
Selo Gorica, pripada Imockom.
Domova 6.
Stepan, sin Marka
Radomir, sin Kavaša
Hrastić, sin Kavaša
Radan, sin Milaka
Maritin, sin Vlaha
Gričko, sin Novisila
Selo Aksovići, pripada Imockom.
Domova 5.
Radmil, sin Kojaka
Vukić, sin Srčka
Vladoje, sin Hlahola
Božidar, sin Vukuše
Petar, sin Hrbaka
Selo Lukavac, pripada Imockom.
Domova3.
Ivan, sin Šišine
Vuk, sin Stapca
Martin, sin Vladka
Danas je teško utvrditi da li se među ovim popisanim obiteljima iz davne 1477. godine krije koji od današnjih sovićkih rodova. Interesantno je primjetiti da je većina pomenutih starohrvatskih imena do danas gotovo u potpunosti iščezla.
.
Naš kraj se duga stoljeća nalazio na vrlo nemirnom području te na razmeđu civilizacija i kultura, pa je stoga često bio pogađan ratnim sukobima između Mlečana s jedne i Turaka s druge strane. U takvom okruženju su zabilježena vremena velikog stradanja stanovništva te razdoblje kada je kraj zbog ratnih djelovanja bio gotovo u potpunosti opustio.
Nakon austro-ugarske vojne intervencije u Bosni i Hercegovini 1878. godine, čitav kraj dolazi pod austrijsku upravu sve do završetka 1. svjetskog rata. Sukladno unutarnjem ustroju stare Jugoslavije Sovići su pripadali Primorskoj banovini, sa administrativnim središtem u Splitu. Tako ostaje sve do 1939. godine, kada se čitava Primorska banovina pripaja u sastav banovine Hrvatske, nastale temeljem sporazuma Cvetković-Maček iz 1939. godine. Vlast nezavisne države Hrvatske na ovom području traje 1941. – 1945. godine, nakon čega slijedi nova komunistička Jugoslavija te ponovno vraćanje našega kraja unutar administrativnog ustroja Bosne i Hercegovine.
Prema daytonskom mirovnom ugovoru s kraja 1995. godine, formirana je županija Zapadno-hercegovačka sa središtem u Širokom Brijegu, pod čiju administrativnu upravu potpadaju Sovići.
MZ Sovići Donji nastaje 1996. godine, temeljem zahtjeva o cijepanju naselja Sovići na Soviće Gornje i Soviće Donje.
Evo nekoliko interesantnih podataka o MZ Sovići Donji:
MZ ima 350 stalno naseljenih domaćinstava
na području MZ živi 1.450 stanovnika
na području MZ djeluje osnovna škola koju pohađa 340 đaka
27 manjih poduzeća djeluje na prostoru MZ
Postoji 1090 registriranih birača na području MZ
(Napomena: dio teksta je preuzet iz knjige V.Boguta „Sovići i Gorica u Bekiji”)
